RAK DOJKE- RIZIČNI FAKTORI I SIMPTOMI

RAK DOJKE

Ljudsko tijelo sastavljeno je od različitih stanica koje grade tkiva i organe. Stanice se množe dio-bom uslijed čega tkiva rastu i obnavljaju se te na taj način omogućuju funkcioniranje organizma. Dioba stanica je kontroliran i pravilan proces. U principu od jedne nastaju dvije iste takve stanice. Kada dioba postane nekontrolirana nastaju abnormalne stanice, koje se dijele nekontrolirano i stvaraju novotvorine takvih stanica koje se nazivaju tumori.

Tumori mogu biti dobroćudni (benigni) i zloćudni (maligni). Dobroćudni tumori iako rastu neko-ntrolirano , nisu agresivni, ne metastaziraju i uglavnom ne ugrožavaju život bolesnika. Zloćudni tumori, odnosno rak, šire se agresivno u okolinu, brže rastu od zdravih tkiva i metastaziraju te tako ugrožavaju bolesnika.

Metastaze su stanice koje se odvoje od tumora te se putem krvnih ili limfnih žila šire dalje po tijelu te se tako nasele u limfnim žlijezdama, kostima, jetri, plućima i drugdje. Na tim mjestima dakle nastaju nove nakupine tumora koje dalje rastu. Ovo stanje naziva se i metastatska bolest.

Na ovaj način nastaje i rak dojke, koji je najčešća zloćudna bolest žena. Kada prva stanica tkiva dojke počne nekontroliranu diobu treba u prosjeku oko 5 godina da nastane tumor promjera 1 cm. Tek tada se takav tumor može otkriti pipanjem i samopregledom. Pri tome postoje tumori koji rastu i sporije, ali neki i brže.

U početnom stadiju bolest nema izražene simptome i obično se otkrije slučajno.

RIZIČNI FAKTORI ZA NASTANAK RAKA DOJKE
      • -starenje – rizik oboljevanja raste postupno s starošću
      • -predhodno postojanje raka dojke
      • -postojanje raka dojke u obitelji (baka, majka ili sestra)
      • -genetske mutacije –promjene u određenim genima
      • -rani početak menstruacije, kasna menopauza
      • -prva trudnoća nakon 30. godine
      • -izloženost zračenju
SIMPTOMI BOLESTI – ZNAKOVI UPOZORENJA
      • -kvržica u dojci ili ispod pazuha
      • -promjena veličine ili oblika dojke
      • -bistar ili krvav iscjedak iz bradavice
      • -promjena izgleda kože dojke (uvlačenje kože ili bradavice, ili koža poput kore naranče)
      • -crvenilo kože dojke ili bradavice
      • -pojačane, naglašene vene na površini dojke
      • -moguća pojava ranica na koži
      • -bol u dojci (ovaj znak je rijetko povezan sa rakom dojke zato je i posljednji na redoslijedu).
NAČIN DIJAGNOSTICIRANJA

Što ranijim otkrivanjem i liječenjem raka prognoza bolesti se značajno poboljšava. Stoga su važne redovite kontrole:

samopregled dojki  jednom mjesečno nakon 20. godine. Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Upornim pipanjem i pretraživanjem dojki svaka žena treba postići da zna točan raspored svih struktura u njima, da dobro upozna sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu. Iako većina novih promjena, srećom, nije karcinom nego najčešće cista ili drugi oblici mastopatije, svaka novootkrivena promjena zahtijeva daljnju specijalističku obradu (ultrazuk, mamografija, citopunkcija …). Dakle, od žena se očekuje da same primijete svaku novu promjenu te da o tome odmah obavijeste svog liječnika koji će odlučiti o daljnjem postupku. Više o tome kako napraviti dobar samopregled naći ćete na internet stranici  http://www.vasezdravlje.com/izdanje/ clanak /602/  priredio Ivo Gregurić, dr.med., spec.radiolog.

pregled liječnika sastoji se od pažljivog vizualnog pregleda i palpacije (opipavanja) dojke, u stojećem i ležećem položaju pacijenta. Pregledom se registrira postojanje kvržica, njihova veličina, promjene u boji kože, veličini dojke, iscjedak iz bradavice i dr. Ovom pretragom moguće je otkriti tek čvorove koji su promjenom dosegli oko1 cm promjena. Ovakav pregled kod svog liječnika trebalo bi obaviti jednom godišnje.

ultrazvuk dojke je tehnika pregleda tkiva dojke putem zvučnih valova visoke frekvencije (ultrazvučni valovi) koji prolaze kroz dojku. Ultrazvuk je važna dijagnostička metoda za dojke mladih žena. Tkivo dojke je kod mnogih žena u 30-im i ranim 40-im godinama previše zgusnuto, i apsorpcija rendgenskih zraka visoka, pa mamogrami nisu od prevelike koristi. Za starije žene ultrazvuk je dopunska pretraga koja se koristi nakon što mamografija dade dvojben ili nejasan nalaz. Ultrazvuk može pokazati je li kvržica solidna ili napunjena tekućinom. Vrlo je važno da liječnik koji izvodi pretragu pregleda sve dijelove dojki kao i pazušne jame te jame iznad ključnih kostiju. Takvim pregledom vrlo je vjerojatno identificirati sumnjivu promjenu na dojci, uglavnom ako je veća od 5 mm. Ultrazvuk se osobito koristi kod mladih žena s mastopatijom, kod žena s postoperativnim ožiljcima, ožiljcima nakon terapije zračenjem, kod žena s hormonskom nadomjesnom terapijom, kao i žena sa silikonskim implantatima. Pregled utrazvukom bi trebalo obavljati jednom godišnje nakon 35. godine.

Uočene promjene na dojci ponekad se ne mogu u potpunosti razjasniti uz pomoć mamografije ili ultrazvuka. U tom slučaju pristupa se biopsiji.